Preporuke Instituta za javno zdravstvo RS u slučaju poplava

U vrijeme poplava mogu se očekivati pojedinačni slučajevi, ali epidemije određenih zaraznih bolesti zbog različitih bakterija kojima su zagađene plavne vode.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, Regionalni centri Instituta, kao i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, u vrijeme poplava poduzimaju sve potrebne mjere da do pojave navedenih zaraznih bolesti ne dođe.

– U periodu poplava najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama. Možemo očekivati bolesti koje već postoje u našoj sredini, kao što su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi izazvani drugim mikroorganizmima, parazitarne zarazne bolesti – kaže dr Jela Aćimović iz Služba za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Takođe, moguće je da nastanu i bolesti izazvane prouzrokovačima koji aktivnim kretanjem prodiru kroz kožu, a takva bolest je leptospiroza, bolest koja u normalnim okolnostima pogađa ribolovce češće od drugih ljudi.

– Možda najveća opasnost dolazi od zaraza koje prenose insekti, prije svega razne vrsta komaraca. Može se očekivati da će, zahvaljujući poplavama, tokom ljeta komarci dostići rekordnu brojnost, zbog čega se mogu očekivati bolesti kao što je groznica zapadnog Nila i slične – kaže dr Aćimović.

Građani iz poplavljenih i ugroženih područja trebaju potražiti ljekarsku pomoć u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd. Takođe, potrebno je da se pridržavaju preporučenih higijenskih mjera.

 

Preporuke higijenskih mjera Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske

•  Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se ta voda ne ispita. Do tada treba piti prokuhanu ili flaširanu vodu.

•  Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi, i koristi u toku istog dana.

•  Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.

•  Neprokuhana i nedezinfikovana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

•  Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.

•  Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

•  Svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata izvan frižidera, treba baciti.

•  Potrebno je na siguran način obaviti čišćenje domaćinstava nakon povlačenja vode

 

– Ne smijemo zaboraviti i mogućnost učestalije pojave nezaraznih bolesti, usljed odstupanja od životne rutine i neredovnog uzimanja lijekova. Ovo može znatno povećati učestalost komplikacija šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, srčanih napada i slično – kaže dr Aćimović.

Psihofizički napori i iscrpljenost, uz materijalne gubitke, brigu o bližnjima i neizvjesnu budućnost, predstavljaju ogroman stres sa mogućim dugotrajnim posljedicama. Kod djece se to ispoljava mokrenjem u krevet, strahom od mraka, agresivnošću ili povlačenjem u sebe, a kod odraslih širokom lepezom reakcija na stres. I jednima i drugima potrebna je, uz trenutni smještaj i ishranu, a zatim obnovu domaćinstava, i psihološka stručna pomoć.

 

Izvor: Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

Podijelite sa prijateljima!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *