Grad Banjaluka – rijeke i pritoke

Cijela teritorija grada Banjaluka spada u slivno područje rijeke Vrbas, a smještena je na mjestu gdje ova rijeka gubi osobine planinske rijeke i ulazi u niziju na svom putu ka ušću u Savu. Vrbas je glavni vodotok koji grad dijeli na dva dijela, a predstavlja žilu kucavicu na koju su se od davnina oslanjali stanovnici Banjaluke.

Prije Banjaluke, Vrbas od svog izvora u podnožju planine Zec, prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine. Teče kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjalučku kotlinu, a donjim tokom preko ravnice Lijevče polje.

U gornjem toku od izvora do Jajca Vrbas je planinska rijeka sa mnogo brzaka i slapova. U svom srednjem toku, od Jajca do Banjaluke, sa naglašenim padom korita probija se kroz duboki krečnjački kanjon, a u donjem toku, od Banjaluke do ušća, tipična je ravničarska rijeka. Vrbas ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 kilometara, a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja.

Vrbas karakterišu rijetke i plemenite vrste ribe iz porodice salmonida poput potočne pastrmke, lipljena i mladice. To govori i o izuzetno kvalitetnoj vodi. Specifičnost Vrbasa predstavlja i čamac dajak, koji je dobio ime po motki koja služi za guranje čamca. Brzaci, slapovi, bukovi, njegove plaže, okolne stijene, bogatstvo biljnog fonda takođe čine Vrbas vrlo posebnim.

Dužina toka rijeke kroz Banjaluku iznosi oko 10 km. Korito rijeke u gradskom području nije regulisano, osim izgrađene brane u Delibašinom selu i dijela nasipa u naselju Česma. Na režim toka rijeke Vrbas veliki uticaj imaju hidroelektrane, posebno HE Bočac koja svojom akumulacijom i režimom rada direktno utiče na količinu vode koja Vrbasom protiče kroz Banjaluku.

Pritoke na području Grada

Sa desne strane u Vrbas se ulijevaju  Švrakava, Cerinac, Pločati potok, Ularac, Vrbanja i Brušna, a sa lijeve strane Krupa, Rekavica, Vukov potok, Rujšnjak, Suturlija, Crkvena, Široka rijeka i Dragočaj. Pored navedenih pritoka javlja se i veliki broj vrela i izvora koji takođe predaju vodu Vrbasu.

Rijeka Vrbas služi kao osnovno izvorište za snabdjevanje grada pitkom i tehnološkom vodom, dok je pri izlasku iz grada osnovni recipijent otpadnih voda.

Vrbanja

Rijeka Vrbanja je najveća pritoka Vrbasa , dugačka 85,3 km. Izvire pod planinom Vlašić, kod sela Kruševog Brda, na visini od 1.520 metara. Vrbanja protiče kroz Kruševo Brdo, Šiprage, Vrbanjce, Kotor-Varoš, Zabrđe, Čelinac i naselje Vrbanja, a ulijeva se u Vrbas, kao njegova desna pritoka, na visini 1.356 metara niže od izvora. Površina sliva je 866 km².

Prima mnoge pritoke sa planina Lisine, Čemernice, Očauša, Borje i Uzlomca. S desne strane u Vrbanju se ulijevaju Bobovica-Kruševica, Sapača potok, Lopača, Trnovac, Crkvenica, Stopanski potok, Maljevska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka i Jošavka, a s lijeve Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Ulički, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća, Cvrcka, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.

Gomjenica

Značajnije vode na području grada, pored Vrbasa i njegovih pritoka, čini i rijeka Gomjenica sa pritokama Stratinska, Brkolos, Bistrica i Piskavička rijeka. Njena izvorišta se nalaze na Zmijanju, u blizini naselja Raca, a na ušću čini desnu pritoku rijeke Sane.

Na cijelokupnom toku, uz pritoke koje mu daju vodu,  Vrbas je stvorio idealne uslove za razvoj biodiverziteta. Litice kanjona Vrbasa su dom orlova, sokola i jastrebova. Prostor kanjona Vrbasa pogoduje razvoju nautičkog, avanturističkog, sportsko-rekreativnog, ribolovnog i izletničkog turizma.

Podijelite sa prijateljima!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *